|
Gošovići
Porodična istorija
|
 |
|
1864 - 1943 (79 god.)
-
PREZIME I IME |
Đuro Gošović |
ROÐENJE |
1864 |
Kržanja |
Rod |
Muško |
SMRT |
1943 |
Đurakovac |
LICNI ID |
I197 |
Porodično stablo Gošović |
PROMENA |
7 Jan 2017 |
BRAK |
Mitra Manojlović, rod. 1872, D.Kržanja , smr. 1933, Kržanja (GODINA I DANA 61 god.) |
DECA |
| 1. Stevan Gošović, rod. 1895, Kržanja , smr. 1924, Beogrsd (GODINA I DANA 29 god.) |
+ | 2. Vidak Gošović, rod. 1898, Kržanja , smr. 1942, Metohija (GODINA I DANA 44 god.) |
| 3. Saveta Joksimović, rod. 1899, Kržanja , smr. 1973, Berane (GODINA I DANA 74 god.) |
+ | 4. Miloš Gošović, rod. 1901, Kržanja , smr. 1976, Banja Luka (GODINA I DANA 75 god.) |
+ | 5. Veliša Gošović, rod. 1904, Kržanja , smr. 1989, Beograd (GODINA I DANA 85 god.) |
| 6. Spasoje Đ Gošović, rod. 1908, Kržanja , smr. 1943 (GODINA I DANA 35 god.) |
| 7. Blaga Naglić, rod. 1910, Kržanja , smr. 1998, Zagreb (GODINA I DANA 88 god.) |
| 8. Stanko Gošović, rod. 1912, Kržanja , smr. 1915, Kržanja (GODINA I DANA 3 god.) |
| 9. Gojko Đ Gošović, rod. 1914, Metohija , smr. 1944, Bosna (GODINA I DANA 30 god.) |
|
PROMENA |
24 Dec 2016 |
PORODICNI ID |
F51 |
Porodicni list |
-
Fotografije |
 |
|
-
BIOGRAFIJA |
- Đuro, drugi sin Miljana Miloševa rođen je na Kržanji. Pješadijsku oficirsku školu Crnogorske vojske završio je 1886. godine. Nakon završetka škole bio je nastavnik za obuku u vojsci.
Biran je u plemensku skupštinu koja je rukovodila korištenjem planina u Komovima. U vrijeme političkih previranja u Crnoj Gori (1903-1910) bio je član Narodno-demokratske stranke. Izvjesno vrijeme proveo je u Trstu, Kranjskoj i Koruškoj. Zatim se vraća u Crnu Goru i učestvuje u ustanku Albanaca protiv turske vlasti 1911. godine.
U Prvom svjetskom ratu komanduje Vusanjskom četom. Kratko vrijeme bio je i sreski načelnik u Gusinju. Kada je Austro - Ugarska vojska okupirala Crnu Goru, da bi izbjegao zarobljeništvo, s porodicom se preselio u Berane gdje ga nijesu poznavali. 1927. godine seli se u selo Đurakovac u Metohiji gdje dobija zemljišni posjed na temelju Zakona o kolonizaciji. Penzionisan je poslije Prvog svjetskog rata kao sreski načelnik i oficir Crnogorske vojske. Nosilac je Zlatne medalje Obilića i drugih odlikovanja.
Đurova supruga Mitra (1872-1933) sestra je Rada Mučina Manojlovića, koji se kao istaknuti ratnik pominje u pjesmi kralja Nikole Kučka kola. Prvoj partizanskoj četi na Kržanji, 1941. godine dato je ime Rade Mučin.
Đuro i Mitra imali su sedam sinova i dvije kćerke.
Đurova starija kćerka Saveta (1899-1973), bila je domaćica. Udala se za Novaka Joksimovića, učitelja iz Berana. U braku su dobili tri kćeri i dva sina. Najstarija Ivka (1924-2005), dr. med., specijalista pedijatar. Učestvovala je u Trinajestojulskom ustanku 1941. Kasnije uhvaćena i internirana u Albaniju. Na studiju medicine u Beogradu bila je najbolji student svoje generacije iz 1946. godine. Živjela je u Beogradu kao penzioner. Srednja kćer Bosiljka -Bosa (1926), dipl. farmaceut i sanitetski pukovnik u penziji udala se za Jovana Đurovića, general ppukovnika u Beogradu. Najmlađa kćer Radosava – Beba (1932), hemijski tehničar u penziji, živi u Užicu. Savetin stariji sin Vukmir (1934) je diplomirani inžinjer mašinstva u penziji, a Svetozar - Sveto (1937) diplomirani inžinjer građevinarstva u penziji.
Druga Đurova kćerka Blaga (1910-1998), završila je Filozofski fakultet u Beogradu. Do ustanka 1941. bila je profesor u Gimnaziji u Užicu. Po oslobođenju do odlaska u penziju radila je u Ministarstvu prosvjete i kulture SRH u Zagrebu. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. Neposredno pred početak ustanka udala se za kolegu Venijamina Marinkovića, profesora njemačkog jezika u Užicu. Kao jedan od organizatora ustanka u Srbiji poginuo je u jesen 1941. godine. S njime je u junu 1941. nekoliko dana prije napada NJemačke na SSSR bila uhapšena ali su ubrzo uspjeli pobjeći iz zatvora. Iz Bosne, 1942. s grupom oficira Vrhovnog štaba NOV i POJ upućena je u Glavni štab NOV Hrvatske, a potom u Šestu Ličku udarnu divziju.
Iz braka sa Jurom Naglićem, učiteljem, prvoborcem iz Gospića ima sina Gvozdena (1943), dipl. inženjera elektrotehnike. Kao stručnjak za telefonske centrale cijeli radni vijek je proveo u preduzeću Nikola Tesla odnosno kako se sada zove Erikon Nikola Tesla u Zagrebu.
Gvozden ima kćerku Anu (1973) dipl. hemičarku i sina Ozrena (1977). diplomiranog fizioterapeuta
|
|
|
|